|
ORIJENTACIJA
Orijentacija je snalaženje na terenu. Spretnost u
korištenju orijentacije omogućuje nam relativno
sigurno kretanje nepoznatim planinskim predjelima. Da
bismo se uopšte mogli orijentisati, treba na
geografskoj karti i na terenu odrediti strane svijeta.
Kada se okreneš prema sjeveru, jug će biti iza tebe,
zapad lijevo, a istok desno (na južnoj je polutki
obratno!). Kartu ćeš usjeveriti tako da se smjer
sjevera na karti poklopi sa smjerom sjevera na terenu.
Smjer sjevera na karti pokazuje strelica sa slovom N
(eng. north, sjever), a ako te strelice nema,
podrazumijeva se da je sjever na karti gore. Ako na
karti koju si usjeverio vidiš da tvoj put ide udesno i
ti moraš (s)krenuti udesno.
Geografska karta je grafički prikaz određenog terena.
Svaka karta ima na sebi naznačeno mjerilo koje služi
za očitavanje vazdušne udaljenosti i olakšava praćenje
vlastitog kretanja na karti. Najčešće se koriste
planinarske karte razmjere R=1:50000, R=1:25000 i sl.
Razmjera R=1:50000 znači da jedan centimetar na karti
obuhvaća 50000 centimetara tj. 500 metara na terenu.
Druga važna dimenzionalna karakteristika karte jestu
izohipse. To su linije koje povezuju točke iste
nadmorske visine (u planini ih ne možeš primijetiti,
već samo na karti). Tamo gdje su izohipse zgusnute,
padina je strmija, a tamo gdje su razmaknute, blaža.
Grebenske karte služe za opšti uvid pružanja
istaknutih grebena i razmještaja objekata. One nisu
toliko dobre za orijentaciju, upravo stoga što nemaju
ucrtane izohipse.
Postoji više načina za određivanje strana svijeta na
terenu, među kojima je svakako najbolja i
najpreporučljivija orijentacija pomoću kompasa.
Označena magnetska igla kompasa uvijek pokazuje smjer
sjevera (ili bi barem trebala). Orijentacija prema
suncu moguća je samo ako ima sunca, a bazira se na
banalnoj činjenici da je sunce ujutro na istoku, u
podne na jugu i uvečer na zapadu. U orijentaciji s
pomoću ručnog sata i sunca smjer sjever-jug određuje
se tako da nađemo simetralu ugla između linije 12-6h i
male kazaljke usmjerene prema suncu. Pažnja; u ljetnom
računanju vremena Sunce je na jugu kada sat pokazuje
13 sati! U noćnoj orijentaciji cilj je pronaći
zvijezdu Sjevernjaču, najlakše pomoću Velikog i Malog
Medvjeda, ali može i na druge načine. Orijentacija
pomoću godova na panjevima, mravinjaka i mahovina nije
pouzdana.
Azimut je ugao koji smjer posmatranog objekta zatvara
sa smjerom sjevera. Mjeri se od sjevera u smjeru
kretanja kazaljke na satu. Na primer, azimut zapada je
270o, jugoistoka 135o itd. Azimut se najlakše određuje
pomoću kompasa, koji također imaju podjelu od 360o.
Ponekad smo prisiljeni kretati se po azimutu (kada
treba najkraćim putem stići do određenog cilja).
Mjerenje azimuta može koristiti i za određivanje
mjesta gdje se nalazimo. Odredimo li azimut barem
triju istaknutih objekata u okolini, možemo i na karti
odrediti tri pravca, u čijem se sjecištu mi nalazimo.
Korisne
stvarčice za kretanje planinom su pedometar i
kurvimetar. Pedometar mjeri prijeđeni put brojanjem
tvojih koraka, a kurvimetrom možemo mjeriti dužine
zakrivljenih puteva na karti.
SNALAŽENJE
U NEVOLJI
Važnost
orijentacije shvatit ćeš kad se prvi puta izgubiš u
planini. Osjetit ćeš vjerojatno strah, ali nemoj
paničariti! Usredotoči se na stanje u kojem se nalaziš.
Pokušaj se sjetiti gdje si zadnji put vidio markaciju
(kao kod traženja naočala), što prije se do tog mjesta
vrati i pažljivije potraži nastavak puta.
Improvizacija može koristiti ako i samo ako se odlično
razumijemo u orijentaciju, a i onda ju je bolje
izbjegavati. Poteškoće rješavaj postupno, kako nailaze;
najprije dođi do bližih ciljeva, a tamo razmišljaj o
pronalaženju sljedećih. Ako se bliži spuštanje mraka
ili nevrijeme kreni prema najbližem naseljenom mjestu,
makar to nije u planu.
Ako
je s tobom vodič ili netko kome je vodič povjerio da
vodi grupu, onda ne zanovetaj, slušaj ga i idi za njim,
čak i ako znaš da nema pravo! Možeš ga upozoriti
misliš li da je krivo procijenio lokaciju ili strane
svijeta, ali ga nemoj upozoravati na ono što misliš o
njemu, o njegovim »sposobnostima« i slično. Sjeti se
one: »Šutnja je zlato!« (u planinarskim krugovima
kruži i slična: »Šuti i hodaj!«). Konstruktivno
sudjeluj u rješavanju problema. Ove odrednice
ponašanja vrijede za svaku frku u planini.
|
